U četvrtak 21.11.2024 gostovao sam u emisiji Aktualno Radio Senja gdje smo voditeljica Jadranka i ja razgovarali o muškom mentalnom zdravlju s fokusom na žalovanje.

Tuga, žaljenje, krivnja, depresija, žalovanje, pojmovi su koje muškarci, pa i žene, često miješaju i ne razumiju razliku. Time teže za muškarce koji su tijekom djetinjstva učili kako trebaju „biti čvrsti“, a kasnije – pogotovo u partnerskom odnosu je daleko važnije razumjeti svoje osjećaje i biti ranjiv.

Premda mnogi znaju za Kubler-Ross model žalovanja (1969), koji uključuje negiranje, ljutnju, pregovaranje, depresiju i prihvaćanje, također ne znaju kako taj model nije empirijski potvrđen. Odnosno, ponašanja su dobro opisana, ali po nekoliko puta dnevno se izmjenjuju kod osoba koje žaluju i to raznim redosljedom.

Promjene koje su česte kod gubitka:

• Bavljenje vjerom, značenjem i smislom
• Bavljenje osobnom odgovornošću (krivnjom) i ulogom drugih u gubitku
• Bavljenje patnjom preminule osobe

Osobe koje žaluju tijekom svojeg oporavka imaju nekoliko „zadataka“, pa proces kroz proces trebaju (model 6 P – Rando 1993)

• Prepoznati gubitak
• Proživjeti gubitak (emocije)
• Prisjetiti se i proživjeti odnos s preminulim
• Povezati se na nov način
• Promijeniti se u novo ne zaboravljajući staro
• Povezivati se s drugima koji su oko nas

Što utječe na žalovanje i može ga otežati:

• Značenje odnosa
• Jačina povezanosti
• Konflikti s preminulim
• Ovisnost o preminulom
• Kako je osoba umrla
• Neočekivan /iznenadan gubitak
• Nasilna/ traumatska smrt
• Višestruki gubici
• Mogućnost da se gubitak spriječi
• Gubitak koji stigmatizira obitelj

Komplikacije kod tugovanja 10% i 50% kod traumatskih gubitaka

• Nemogućnost da se dožive sve normalne emocije „zaglavljenost“
• Nemogućnost da otpusti gubitak

Tunera.info je objavila članak o nastupu u emisiji Radio Senja u razgovoru s Dankom Butorcem…

Poremećaji u spavanju i prehrani prvi znak da možda trebate pomoć psihologa

U Novom listu je izašao članak o posljedicama pandemije u intervjuu s psihoterapeutom Dankom Butorcem… https://www.novilist.hr/rijeka-regija/lika-senj/psihoterapeut-danko-butorac-zbog-pandemije-i-izolacije-biljezimo-veliki-broj-nesretnih-mladih-ljudi/

Realitetna terapija je psihoterapijski pristup kroz koji klijent ima jedinstveno iskustvo upoznavanja vlastitih uvjerenja, što realizira kroz odnos s psihoterapeutom. Terapija se bazira na teoriji izbora, koja čovjeka gleda kao zatvoren sustav koji u odnosu s drugima zadovoljava svoje potrebe, kreira i smanjuje svoje frustracije. Prema teoriji izbora svako ponašanje čovjeka je intrinzično motivirano i svrhovito.

Obzirom da psihoterapeut koji se bavi realitetnom terapijom u svojem životu za razumijevanje sebe i drugih koristi drugačiji pogled na svijet od klijenta, proces psihoterapije zapravo ima dugotrajne posljedice po mentalno zdravlje pojedinca. Ako klijent odluči ono što je čuo na terapiji (a radi se o proživljenom i osvjedočenom pristupu zdravlju koji pomaže i samom terapeutu), testirati kroz vlastito životno iskustvo, tada dolazi do dubinske promjene koja zahvaća sve razine ponašanja klijenta (uvjerenja, odnose i osobne izbore).

Još o realitetnoj terapiji: udruga-hurt.hr

Prije dvije godine pokrenuo sam grupu na facebooku: Problemi u braku, razvod, partnerske teškoće. Danas grupa broji preko dvije tisuće članova i objave čitaju više od tisuću ljudi, a mnogi ih komentiraju. Kaže mi jedan član grupe da mu to puno pomaže u vlastitom odnosu, i da je to jako dobra stvar.

Uvjeren sam da mnogi u čitanju i komentiranju nalaze smisao, ali sam isto tako uvjeren da je bračna psihoterapija daleko bolji izbor u rješavanju bračnih ili partnerskih teškoća jer je brža, i ciljana na konkretnu teškoću. Može se ići dovoljno duboko u rasvjetljavanju problema. 

Ono što jedna facebook grupa nikad neće moći je sagledavanje srži problema. Obično je u podlozi ponašanja partnera koja nam smetaju neka naša teškoća koju treba upoznati i razumjeti, a to je gotovo nemoguće čitajući neku facebook grupu, već puno brže i lakše u bračnom savjetovanju i partnerskoj terapiji

No, nekad je jednostavnije sjesti za računalo i priključiti se grupi na facebooku, zar ne? To ima svojih prednosti u smislu anonimnosti. Ne trebamo nikome, reći da imamo neku bračnu teškoću, već samo skrolamo kroz postove i čitamo što drugi pišu. 

Grupa ima još prednosti – mnogi kad se uključe u grupu, imaju osjećaj da nisu sami sa svojim teškoćama, da se nalaze među osobama koje ih dobro razumiju jer prolaze isto. A to je dobar osjećaj – da nas netko razumije i skrbi o nama.

Grupa Problemi u braku, razvod, partnerske teškoće ima još prednosti, a to je na primjer mogućnost da se pitanje ili problem iznese potpuno anonimno. Tada Vas Facebook predstavi kao “Član grupe”, ali ne dijeli nikakve podatke o vama s drugima u grupi. Čak se može i komentirati kao “Član grupe”, što olakšava komunikaciju osobi koja ne želi da se zna njezin identitet.